UREÐENJE GROBLJA
GKP PRE-KOM d.o.o. uređuje i održava sva tri groblja na području Grada i to groblje sv. Stjepana Prelog, groblje Drškovec, groblje Cirkovljan.
U sklopu održavanja obavljaju se košnje zelenih površina, šišaju se čempresi, prikuplja se otpad, uređuju staze, a rade se i drugi poslovi da naša groblja budu primjereno uređena. Za izgradnju nadgrobnih spomenika potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu za gradnju, koju izdaje Uprava groblja. Grobno mjesto za koje naknada nije plaćena 10 godina smatra se napuštenim kojim Uprava groblja može slobodno raspolagati. Poslovi održavanja groblja financiraju se iz naknade za održavanje groblja.
Ukoliko imate prijedloge kako da unaprijedimo poslove održavanja groblja obratite nam se na e-mail groblja@pre-kom.hr ili na telefon 040/ 646 898
O GROBLJU sv. STJEPANA PRELOG
Groblje zauzima površinu od 15487 m2, a u sklopu groblja nalazi se 1990 grobnih mjesta.
Samo groblje ima uređene staze između grobnih polja i zelene površine na 9748 m2.
Na groblju se nalazi sedam pumpi za vodu, a za odlaganje smeća koriste se kontejneri za selektivno odvajanje otpada.
POVJEST GROBLJA sv. STJEPANA PRELOG
Svećenik župnik u Prelogu vlč. Ivan Mihalj Smrekar od 1758. do 1762. g. gradi župnu crkvu u Prelogu. Do tog vremena groblje se nalazilo uz samu crkvu. Zbog rušenja stare, manje crkve i kopanja temelja za novu i veću (današnju) župnu crkvu sv. Jakoba, dio groblja koje se nalazilo oko crkve moralo je biti „preneseno“. To su bila prema svemu sudeći ona „bolja“ grobna mjesta uz samu crkvu. Ti grobovi morali su pronaći novu lokaciju, novo mjesto za ukop. Vlč. Ivan Mihalj Smrekar tako odlučuje da će se pokojnici od tog vremena pokapati na župnoj zemlji koju je on darovao u tu svrhu na mjestu na kojem se i danas nalazi groblje. To je službeni početak ukapanja pokojnika na novom mjestu.
Drugi razlog koji je doveo do nove lokacije groblja jest „IMITAT“ austrijskog cara Josipa II. izdan 1782. godine. To je bila carska uredba o grobljima i kriptama. Tom uredbom zabranjuje se pokapati mrtve na grobljima uz samu crkvu i u kriptama crkve. Prema novoj uredbi/zakonu groblja moraju biti od naselja i crkve udaljena najmanje 300 koraka. Ta se naredba s vremenom već i prije postepeno provodila u monarhiji.
1779. godine kanonska vizitacija župe Prelog navodi sljedeće: Perlakensis cemeterium casatum et translatum… extra Oppidum .. “ „Preloško groblje je zatvoreno i preneseno izvan trgovišta.“ Ovo je dokaz kako je vlč. Ivan Mihalj Smrekar groblje i ukop pokojnika u Prelogu na novoj lokaciji započeo i prije carske uredbe. Tako je sigurno kako je groblje na novoj lokaciji između dviju kanonskih vizitacija (1768. i 1778.)
Važno je za spomenuti kako novo groblje nije moglo biti u upotrebi prije blagoslova. To je bio dio službenog crkvenog protokola iz razloga što je groblje bilo od javnog interesa. S tim u vezi vlč. Ivan Mihalj Smrekar morao je tražiti crkvenog dostojnika iz Zagrebačke biskupije za blagoslov, jer sam nije mogao i smio to učiniti.
Njegovu praksu nastavili su i njegovi nasljednici: Josip Gradišaj, Martin Horvatić, Baltazar Bogadan, Stjepan Foky, Antun Molnar, Ivan Varga, Mijo Habuš, Ivan Kuhar te Alojzije Vojvoda. Jedan od njegovih nasljednika vlč. Stjepan Foky 1863. gradi kapelicu i posvećuje ju sv. Stjepanu upravo na groblju u Prelogu, otprilike na sredini župne zemlje. Prema duhu tradicije u to vrijeme prostor koji je gravitirao pokojem sakralnom objektu (crkva, pil, poklonac) naziva se prema njemu.
Zemlja na kojoj je bilo groblje i kapela je bila u vlasništvu župe sve do vremena između II. svjetskog rata i poraća te agrarne reforme kada je odlučeno drugačije. Do tog vremena, s obzirom da je zemlja bila u vlasništvu župe Prelog kao imovine župe, držalo se kako upravu nad grobljem i kapelom ima mjesni župnik.
Običaj je da cijeli prostor ili mjesto koje gravitira određenom sakralnom objektu koji nosi određeni naslov bude posvećeno istom. Tako je prostor (i osobe) župe Prelog posvećen sv. Jakobu kao zaštitniku župne crkve. Prostor mjesta Cirkovljan (i žitelja) posvećen je sv. Lovri kao zaštitniku crkve. Obzirom da je kapela sv. Stjepana na groblju, za slijediti je tradiciju i groblje nazvati sv. Stjepana kako je kroz cijelu povijest ovoga groblja bila praksa.
