POSMRTNA PRIPOMOĆ
POSMRTNA PRIPOMOĆ
UDRUGA ZA SOLIDARNU POSMRTNU PRIPOMOĆ
POSTUPAK U SLUČAJU SMRTI ČLANA IZVAN ZAGREBA
Osobe koje organiziraju pogreb člana udruge izvan Zagreba obvezne su smrtni slučaj u najkraćem mogućem roku prijaviti Pogrebnoj službi u Zagrebu, Gajeva ulica 28, osobno ili na telefon br. 01/4557 211 od 0,00 - 24,00 sata.
Ako umre član udruge čije je stalno mjesto stanovanja bilo izvan grada Zagreba, naručitelj pogreba mora se javiti sa članskom knjižicom pokojnika i dokumentom o vlastitoj identifikaciji najbližem pogrebnom poduzeću s kojim Udruga ima sklopljen Ugovor o poslovnoj suradnji.
U slučaju smrti člana Udruge izvan mjesta stanovanja, a koji se prevozi u mjesto stanovanja ili neko drugo mjesto, troškove prijevoza snose nasljednici odnosno osoba koja naručuje pogreb.
Za umrle članove Udruge čiji je pogreb obavljen izvan Zagreba bez organizacije Pogrebne službe Udruge, Udruzi je potrebno dostaviti člansku knjižicu, smrtni list i račun troškova pogrebne opreme i usluga, te podatke o banci i tekućem računu ili adresi na koju se sredstva mogu doznačiti.
U slučaju nestanka članske knjižice umrlog člana, naručitelj pogreba obvezan je objaviti obavijest o njezinom nestanku u Službenom listu Republike Hrvatske "Narodne novine".
Vrijednost stečenog prava članova u odnosu na pogrebni standard Udruge jednaka je za sve njezine članove.
POSMRTNA PRIPOMOĆ NEKAD I SAD
O SHVAĆANJU SMRTI
Podrazumijeva li odgovoran odnos pojedinca prema životu i misao na njegov kraj? I postoji li uopće pouzdan odgovor na ovo pitanje?
Skloni smo vjerovati da nam razmišljanje i govor o smrti znače humaniji pristup ljudskom životu, te da nam ulijevaju hrabrost i pomažu da se lakše suočimo ne samo sa smrću svojih bližnjih, već i sa smrću nas samih. I to bez obzira kakvo shvaćanje o smrti imali: da li je smatrali sastavnim dijelom života ili njegovim konačnim završetkom.
I život i smrt pojedinca u potrošačkom društvu danas ima svoju cijenu. One za život više smo svjesni i uglavnom je plaćamo sami. Onu za smrt najčešće samo slutimo, manje smo je svjesni i u većoj je mjeri za nas plaćaju naši bližnji. A ona je sve prije nego mala.
Ako, pak, svoje bližnje želimo što više osloboditi pogrebnih troškova i brige oko organizacije našeg konačnog odlaska, tada možda pripremamo popis s adresama onih koje o smrti treba obavijestiti, uredno plaćamo pristojbe za održavanje obiteljskog groba, štedimo novac za pogreb i ostavljamo upute o načinu sahrane i odjeći u kojoj želimo biti sahranjeni.
Ili sve to jednostavno zanemarimo i cjelokupnu brigu o posljednjem ispraćaju povjerimo udruzi čija je jedina zadaća da svojim članovima, nakon četiri godine proživljenog članstva, osigura pravo na besplatan pogreb.
Ta udruga se naziva "Posmrtna pripomoć"
Njezino je sjedište u Gajevoj ulici 29 u Zagrebu, a područje djelovanja Republika Hrvatska.
"POSMRTNA PRIPOMOĆ" NEKAD
Udruga "Posmrtna pripomoć" osnovana je 26.08.1931. godine. Tog je, naime, dana grupa entuzijasta iz Zagreba, a po uzoru na Bečko pogrebno društvo, odlučila da i u svom gradu osnuje ustanovu socijalno-karitativnog karaktera koja bi svojim djelovanjem pomogla članovima u njihovim najtežim trenucima. Potporu ovoj inicijativi dali su "Caritas" i Nadbiskupski duhovni stol na čelu sa mons. Beluhanom i župnikom svete Marije, vlč. Rusanom, a konstituirajuća skupština "Posmrtne zadruge sv. Josipa" održana je u prostorijama župnog ureda sv. Marije na Kaptolu br. 3 z Zagrebu.
Svoj rad Zadruga započinje u poslovnim prostorijama u dvije sobe na 1. katu zgrade u Nikolićevoj, a danas Teslinoj ulici br. 5. Godine 1935. Skupština mijenja naziv društva tako da se u nazivu izostavlja ime "Sv. Josip" i ostaje samo "Posmrtna zadruga". Na taj je način više naglašen njezin svjetovni karakter i njezina otvorenost prema svim građanima Zagreba.
Interes za Zadrugu vremenom postaje sve veći i izvan Zagreba, pa Upravni odbor otvara svoja povjereništva u Osijeku, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Varaždinu i Kotoribi.
Godine 1936. Zadruga je stekla već značajan kapital i uz kredit Prve hrvatske štedionice kupuje prvu polovicu kuće u Gajevoj 29 u kojoj je ostala sve do danas. Uoči II. svjetskog rata, 1938. godine, Zadruga otkupljuje i prvu polovicu kuće u Ulici Braće Kavurića 8, a 1948. godine i drugu polovicu. Ove dvije kuće činile su tada jednu cjelinu. Tako je, na kraju, i cijela zgrada postala vlasništvo Zadruge.
No, vrlo brzo nakon toga, donošenjem zakona o nacionalizaciji, Zadruga gubi vlasništvo nad većim dijelom zgrade. Njezina borba, međutim, da očuva svoju imovinu nije ni do danas prestala. Zahvaljujući odgovornosti i ustrajnosti svojih članova Udruga je ipak uspjela najveći dio poslovnog prostora zadržati u svojem vlasništvu.
Udruga je u više navrata mijenjala i svoje ime, ali je tradicija solidarne posmrtne pripomoći članovima u slučaju njihove smrti bila i ostala temeljna odrednica njezina djelovanja. Zahvaljujući predanosti u ostvarivanju svojih izvornih ciljeva utvrđenih prilikom njezina osnivanja, te visokom stupnju profesionalizma svojih namještenika, Udruga je u svojoj povijesti uspješno odolijevala svim iskušenjima vremena i političkih prilika. No, međutim usprkos promjenama čak četiriju političkih sustava i četiriju država, Udruga je s vremenom bivala sve veća i organiziranija. Možda o tome najbolje govori porast broja njezinih članova.
O KRETANJU ČLANSTVA
Na svojoj prvoj redovitoj godišnjoj Glavnoj skupštini, održanoj 13.05.1933. godine, Udruga je brojila 136 članova, a taj je broj početkom II. Svjetskog rata, 1939. godine, porastao na više od 6.000 članova. Ratne su prilike, međutim, vrlo nepovoljno utjecale na prirast članstva tako da je do kraja 1945. godine broj članova uglavnom stagnirao. No, ubrzo nakon toga, članovi se sve više upisuju u Udrugu i ona već dvije godine kasnije, krajem 1947. godine, broji 6.410 članova.
Statistički podaci o upisu članova u Udrugu, tijekom njezine cjelokupne povijesti, upućuju na zaključak, kako je broj upisanih rastao mnogo brže od demografskog priraštaja stanovnika Republike Hrvatske.
S porastom broja novih članova raste, međutim, i broj umrlih članova.U razdoblju od 1931. do 2006. godine Udrugu je zauvijek napustilo više od 110.000 članova za koje je organiziran dostojan ispraćaj prema standardu "Posmrtne pripomoći".
Danas Udruga ima ukupno više od 250.000 članova, razvijenu mrežu povjerenika za upis novih članova i upisna mjesta u svim većim gradovima Hrvatske.
Jedna od temeljnih odrednica njezina djelovanja je i uspostava dobrih poslovnih odnosa sa komunalnim poduzećima ili privatnim pogrebnim obrtnicima koji obavljaju pogrebe u Republici Hrvatskoj i to u svim naseljima u kojima su članovi Udruge nastanjeni.
Gotovo da nema komunalnog poduzeća u našoj zemlji s kojim Udruga nema razvijenu uspješnu poslovnu suradnju.
Ne iznenađuje zbog toga činjenica da se s obzirom na broj članova, kvalitetu svojih usluga i širinu asortimana pogrebne opreme "Posmrtna pripomoć" ubraja među najveće udruge u Europi.
POSMRTNA PRIPOMOĆ
Gajeva 29, 10 000 Zagreb, tel. 01 / 45 56 122
Bjelovarska 15A, Sesvete, tel. 01 / 20 20 830
e-mail:posmrtna@ posmrtna-pripomoc.hr
http://www.posmrtna-pripomoc.hr